Katedre

Rukovodilac katedre: Prof. dr. Elvira E. Kovač-Bešović, redovni profesor

 

Historijat Katedre:

Katedra za farmakognoziju i hemiju droga osnovana je 1975. godine.

Prof. dr. Jela Grujić-Vasić, prvi profesor

Mr. ph. Jelena Manojlović, asistent – status honorarnog saradnika

Mr.ph. Dobrila Milošević, asistent – status honorarnog saradnika

Mirsad Ibrić. laborant

Prva generacija studenata farmacije upisana 1973./74. godine kada je prvi put u BiH otvoren Farmaceutski fakultet, pohađa nastavu iz predmeta Farmakognozija i hemija droga 1975./76. školske godine.

Prvi izabrani asistent : dipl. pharm. Elvira E. Kovač, 1977.

Katedri je 2000. godine promijenjen naziv u Katedru za prirodne produkte koji ni po čemu nije odgovarao suštini farmaceutske struke jer se nigdje ne nazire temeljni elemenat farmacije, a to je lijek, farmakon. Naziv Farmakognozija koji nosi jedna od ključnih istovremeno i bazičnih i krovnih naučnih oblasti faramacije, potisnut je iz naziva katedre koja jedina obuhvata oblast izučavanja prirodnih ljekovitih sirovina i lijekova prirodnog porijekla, a nikako prirodnih produkata, jer je to izuzetno širok pojam ( prirodni produkti su i nafta, koža, drvo, kamen,…., a sigurno nisu područje farmacije). Dakle, potpuno pogrešan naziv.

Prof. dr. Elvira Kovač-Bešović, rukovodilac katedre

Konačno, adekvatan naziv Katedra za farmakognoziju predložen je 2008. godine, a sa novom organizacijom Fakulteta, Katedra je koncipirana kako je na početku teksta navedeno. Osim navedenih predmeta koji su najdirektnije farmakognostički koncipirani, mjesto u okviru ove Katedre vrlo opravdano ima i predmet Farmaceutska biotehnologija.

 

Zaposlenici:

Prof. dr. Elvira E. Kovač-Bešović, redovni profesor,

Doc. dr. Kemal Durić,docent

Doc.dr. Haris Nikšić, docent

Vedad Hodo, laborant

 

Predmeti:

Nastavni plan i program ( Bolonja) primjenjuje se od 2009./10. š.g.

  1. Farmakognozija i hemija droga I V semestar : obavezni predmet
  2. Farmakognozija i hemija droga II VI semestra : obavezni predmet
  3. Izolacija prirodnih ljekovitih supstanci VI semestar : izborni predmet
  4. Fitoterapija i homeopatija IX semestar : izborni predmet

  U okviru još uvijek postojećeg tzv. „predbolonjskog“ Nastavnog plana i programa, nalazi se predmet:

  1. Farmakognozija i hemija droga V i VI semestar
  2. Fitoterapeutika – izborni kolegij X semestar

 

Rukovodilac katedre: Prof.dr Adlija Čaušević, redovni profesor

Katedra za biohemiju i kliničke analize predstavlja jednu od najstarijih katedri na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, koja je historijski prošla kroz vrlo turbulentne periode u svom razvoju. Misija Katedre je obezbjediti visoko kvalitetnu edukaciju i razvoj naučnog istraživanja iz područja biohemije, kliničke biohemije, biohemije lijekova, te biotehnologije i farmaceutske biotehnologije. Edukacijski programi koji se izvode na Katedri uključuju kvalitetno osmišljene programe iz navedenih područja prvog, drugog i trećeg ciklusa studija. U saradnji sa Ministarstvom zdravlja Federacije BiH, Katedra aktivno učestvuje i u segmentu izvođenja nastavnog procesa na nivou specijalizacije iz Medicinske biohemije, kako u teoretskom, tako i u njenom praktičnom dijelu.

Osnovni sadržaj istraživanja koja se izvode u sklopu naučno-istraživačkog rada na Katedri je otkrivanje novih bioloških markera bolesti (dijabetes, predijabetes, metabolički sindrom), te istraživanja iz oblasti farmakogenetike vezana uz optimalnu, personaliziranu terapiju navedenih poremećaja. Dijagnostička korist u razvoju novih markera (masne kiseline, imunološki markeri, jetreni enzimi, genetski markeri) se evaluira u studijama uz učešće stručnjaka iz kliničke prakse (Klinički Centar Univerziteta u Sarajevu, Opšta bolnica Tešanj), te stručnjaka iz inozemstva (Katedra za kliničku biohemiju, Farmaceutski fakultet Univerziteta u Ljubljani, Slovenija; Lund Univerzitet, Švedska). Ovakav intenzitet internacionalne i domaće saradnje je rezultirao izradom šest naučno-istraživačkih projekata u periodu 2007-2013, odbranom dvije doktorske disertacije, te odbranom pet magistarskih i većeg broja diplomskih radova. Trenutno se na Katedri realiziraju dva magisterija i tri doktorske disertacije u okviru evropskog CEEPUS projekta, te projekta „Farmakogenetski faktori asocirani sa optimalnom terapijom Tipa 2 dijabetesa“, finansiranog od strane Federalnog Ministarstva obrazovanja i nauke BiH. Članovi Katedre su aktivno uključeni u rad Udruženja medicinskih biohemičara BiH, Udruženja genetičara BiH, Evropske asocijacije dijabetologa (EASD), te Farmaceutskog društva FBiH.

 

 Zaposlenici:

Prof.dr Adlija Čaušević, redovni profesor

Doc.dr. Maja Malenica, docent

Doc.dr. Tanja Dujić, docent

Doc.dr. Tamer Bego, docent

 

Spoljni saradnik:

Prof.dr.Lejla Pojskić, vanredni profesor

Obavezni predmeti:

Klinička biohemija I

Klinička biohemija II

Biohemija lijekova

Farmaceutska biotehnologija

 

Izborni predmeti:

Odabrana poglavlja iz kliničke biohemije I i II – Biomarkeri

Odabrana poglavlja iz biohemije lijekova – farmakogenomika i personalizirani lijekovi

Rukovodilac katedre: Prof.dr. Davorka Završnik, redovni profesor

 

Područje istraživanja na Katedri:

  •  Sinteza biološki aktivnih spojeva iz reda kumarina, kinolina, kinolin karbonskih kiselina i
  • Ispitivanje bioloških učinaka novosintetiziranih spojeva (antibakterijska ispitivanja, antifungalna ispitivanja, ispitivanja antiviralne aktivnosti, ispitivanja analgetske aktivnosti);
  • Istraživanje odnosa strukture i aktivnosti (QSPR i QSAR).

 

Zaposlenici:

Prof.dr. Davorka Završnik, redovni profesor

Doc.dr. Samija Muratović, docent

Doc.dr. Selma Špirtović-Halilović, docent

Doc.dr. Elma Veljović, docent

Amar Osmanović,mr.ph., viši asistent

Kenan Hodžić, laborant

 

Predmeti:

Nastavni plan i program ( Bolonja) primjenjuje se od 2009./10. š.g.

  1.  Farmaceutska hemija I V semestar : obavezni predmet
  2. Farmaceutska hemija II VI semestra : obavezni predmet
  3.  Dizajniranje lijekova V semestar : izborni predmet

U okviru još uvijek postojećeg tzv. „predbolonjskog“ Nastavnog plana i programa, nalazi se predmet:

  1.  Farmaceutska hemija V i VI semestar

 

Rukovodilac katedre: prof. dr Miroslav Šober, mr ph., specijalista Toksikološke hemije, redovni profesor

Na katedri za Farmaceutsku analitiku se izučavaju specifični farmaceutski predmeti (matični), koji u svojoj suštini u manjem ili većem obimu uključuju primjenu principa i metoda hemijske analize u rješavanju konkretnih problema na polju osiguranja kvaliteta lijekova i medicinskih proizvoda; praćenja prisustva stranih supstanci u okolišu i biološkom materijalu, te određivanju kvalitea prehrambenih proizvoda, dijetetskih suplemenata i kozmetičkih proizvoda.

Na ovoj Katedri se realizira i značajan dio programa specijalizacija za magistre farmacije iz oblasti Kontrole kvaliteta lijekova, Toksikološke hemije, Sanitarne hemije, te Nutricije i dijetetike, koji se odvijaju prema planu i programu Ministarstva zdravstva FBiH.

Uže oblasti interesa koje se izučavaju na Katedri su: zloupotreba lijekova u sportu, ispitivanje postojanih organskih polutanata u okolišu, ispitivanje kvaliteta herbalnih medicinskih, dijetetskih i kozmetičkih proizvoda, te kvaliteta funkcionalne hrane i nutricionistički pristup rješavanju zdravstvenih i javno-zdravstvenih problema.

 

Obavezni predmet:

BROMATOLOGIJA

Nastavnik:

doc. dr Jasmina Đeđibegović, mr ph., specijalista Sanitarne hemije

Saradnik:

Asistent Amila Dobrača, mr.ph.

 

 

Izborni predmet:

Odabrana poglavlja iz Bromatologije-Funkcionalna hrana i dijetetski proizvodi

Nastavnik:

doc. dr Jasmina Đeđibegović, mr ph., specijalista Sanitarne hemije

 

 

Obavezni predmet:

KONTROLA LIJEKOVA I i KONTROLA LIJEKOVA II

Nastavnik:

prof. dr Miroslav Šober, mr ph., specijalista Toksikološke hemije, redovni profesor

Docenti:

Dr. sci. Belma Imamović, mr ph., specijalista Kontrole lijekova
Dr. sci. Ervina Bečić, mr ph., specijalista Kontrole lijekova

Viši asistent:

Mr.sci. Mirza Dedić

Laboratorijski tehničar:

Mirsada Varatanović

 

Izborni predmet:

Odabrana poglavlja iz Kontrole lijekova-DOBRA KONTROLNA LABORATORIJSKA PRAKSA

Nastavnik:

prof. dr Miroslav Šober, mr ph., specijalista Toksikološke hemije, redovni profesor

 

 

Obavezni predmeti:

TOKSIKOLOŠKA HEMIJA I i TOKSIKOLOŠKA HEMIJA II

Nastavnik:

prof. dr Miroslav Šober, mr ph., specijalista Toksikološke hemije, redovni profesor

doc.dr. Aleksandra Marjanović,mr.ph., specijalista Toksikološke hemije

Asistent:

mr .sci. Elma Makarević

Rukovodilac katedre: Prof. dr. Aida Šapčanin, redovni profesor

Katedra za prirodno-matematičke predmete u farmaciji  Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu osnovana je 2002. godine, nakon objedinjavanja nastavnih predmeta iz oblasti prirodnih nauka, a koji se izučavaju na Farmaceutskom fakultetu.  Katedra trenutno broji  18 članova, od  toga 15 nastavnog i saradničkog  osoblja  i 3 nenastavnog osoblja. Rukovodilac Katedre je Prof.dr. Aida Šapčanin. Nastavnici i saradnici Katedre realiziraju teoretsku i praktičnu nastavu na I, II i III godini integriranog studija  Farmaceutskog fakulteta  iz slijedećih predmeta: Opšta hemija, Analitička hemija I, Analitička hemija II, Odabrana poglavlja iz Analitičke hemije–Bioanalitička hemija, Anorganska hemija, Organska hemija I, Organska hemija II, Odabrana poglavlja iz Organske hemije -Mehanizmi sinteze biološki aktivnih spojeva, Fizikalna hemija I, Fizikalna hemija II, Fizika, Matematika, Fiziologija biljaka i Sistematika i biogeografija biljaka.  Znanstveni interes uposlenika Katedre se kreće u više smjerova:

  • Usavršavanje analitičko-hemijskih metoda za mjerenje antioksidativnog kapaciteta tkiva i tjelesnih tekućina (ORAC i druge spektrofluorimetrijske i fotometrijske metode). Slobodni radikali i njihova uloga u neurodegeneraciji, posebno u Parkinsonovoj i Alzheimerovoj bolesti. Prirodni antioksidanti, polifenoli, flavonoidi, antocijanidini i antocijanidinski glikozidi. Odnos strukture i antioksidativnog djelovanja čistih organskih molekula i biomolekula. Eksperimentalni modeli Alzheimer-ove i dijabetes cerebralnih bolesti, aloksan i streptozotocin model.
  • Analitika anorganskih i organskih polutanata  u  zemljištu i procjene zdravstvenog rizika radi ekspozicije istim.
  • Analitika slobodnih masnih kiselina – struktura u zdravlju i bolesti te razvitak specifičnih i osjetljivih metoda za identifikaciju masnih kiselina i njihovih metaboličkih derivata. Istraživanje mehanizma i signalnuh puteva masnih kiselina uključenih u regulaciju ekspresije i aktivnosti određenih gena u Tip 2 dijabetesu i u drugim bolestima. Buduća istraživanja fokusirana su na masne kiseline i slobodne masne kiseline u metabolomskim a posebno lipidomskim istraživanjima.
  • Sinteza i strukturna karakterizacija novih acikličkih nukleozida i njihova biološka aktivnost.
  • Elektrohemijska karakterizacija rutenijevih kompleksnih spojeva i razvoj novih senzora za određene analite upotrebom rutenijevih kompleksa kao medijatora.

Trenutna istraživanja u koja su uključeni članovi Katedre izvode se u okviru projekata  finansiranih  od strane Federalnog Ministarstva obrazovanja i nauke BiH.

Obavezni predmeti:

Opća hemija, Anorganska hemija, Analitička hemija I, Analitička hemija II, Odabrana poglavlja iz Analitičke hemije – Bioanalitička hemija (izborni predmet), Fiziologija biljaka, Sistematika i biogeografija biljaka, Matematika, Fizika, Fizikalna hemija I, Fizikalna hemija II, Organska hemija I, Organska hemija II, Odabrana poglavlja iz Organske hemije – Mehanizmi reakcija sinteze biološki aktivnih supstanci (izborni predmet).

ZA PRIKAZ NAUČNE I ISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI NASTAVNIKA I SARADNIKA KLIKNUTI PORED IMENA

Opća hemija:

Prof. dr. Aida Šapčanin, redovni profesor Naucna i istrazivacka djelatnost Sapcanin A

Viši asistent dr. sci. Mirha Pazalja Naucna i istrazivacka djelatnost PAZALJA

Anorganska hemija:

Viši asistent dr. sci. Mirha Pazalja Naucna i istrazivacka djelatnost PAZALJA

Mubera Pehlivanović, laboratorijski tehničar

Analitička hemija I, Analitička hemija II:

Prof. dr. Aida Šapčanin, redovni profesor Naucna i istrazivacka djelatnost Sapcanin A

Prof. dr.  Šaćira Mandal, vanredni profesor Naucna i istrazivacka djelatnost, Šaćira Mandal

Viši asistent mr.ing.hem. Emina Ramić Naucna i istrazivacka djelatnost – Ramić Emina

Amra Džomba dipl.iur., laboratorijski tehničar

Fiziologija biljaka:

Spoljni saradnici

Sistematika i biogeografija biljaka:

Spoljni saradnici

Matematika:

Spoljni saradnici

Fizika:

Spoljni saradnici

Fizikalna hemija I, Fizikalna hemija II:

 

Viši asistent mr.sci.Amra Alispahić Naucna i istrazivacka djelatnost Amra Alispahić

Mubera Pehlivanović, viši laboratorijski tehničar

Organska hemija I, Organska hemija II:

Doc. dr.  Hurija Džudžević Čančar Naucna i istrazivacka djelatnost HURIJA

Doc. dr. Mirsada Salihović Naucna i istrazivacka djelatnost, Mirsada Salihovic

Viši asistent Alema Dedić mr.ing.hem. NNaucna i istrazivacka djelatnost Alema Dedić

Mediha Čubro prof.hemije, viši samostalni laborant

Odabrana poglavlja iz Organske hemije – Mehanizmi reakcija sinteze biološki aktivnih supstanci:

Doc. dr.  Hurija Džudžević Čančar Naucna i istrazivacka djelatnost HURIJA

Doc. dr. Mirsada Salihović Naucna i istrazivacka djelatnost, Mirsada Salihovic

Viši asistent Alema Dedić mr.ing.hem. Naucna i istrazivacka djelatnost Alema Dedić

Mediha Čubro prof.hemije, viši samostalni laborant

Odabrana poglavlja iz Analitičke hemije – Bioanalitička hemija

Prof. dr. Aida Šapčanin, redovni profesor Naucna i istrazivacka djelatnost Sapcanin A

Prof. dr.  Šaćira Mandal, vanredni profesor Naucna i istrazivacka djelatnost, Šaćira Mandal

ZA PRIKAZ NAUČNE I ISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI NASTAVNIKA I SARADNIKA KLIKNUTI PORED IMENA

Rukovodilac katedre: prof. dr. Armin Škrbo, redovni profesor

Organizacionu jedinicu Katedre čine predmeti:

Farmaceutska informatika sa pripadajućim izbornim predmetima – Farmakoekonomika, Farmaceutska statistika, Historija farmacije, Uvod u farmaciju, Metodologija stručnog i naučno-istraživačkog rada i Metodologija stručnog i naučnog rada.

 

Predmetni nastavnici:

Prof. dr. Armin Škrbo, redovni profesor (Farmaceutska informatika sa pripadajućim izbornim predmetima- Farmakoekonomika, Farmaceutska statistika, Uvod u farmaciju, Historija farmacije, Metodologija stručnog i naučno-istraživačkog rada i Metodologija stručnog i naučnog rada).

Viši asistent mr. ph. Alisa Smajović

 

Nacionalni kurikulum navodi da je svim studentima potrebno omogućiti pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, te kako bi se njome trebali služiti u svim predmetima.

Farmaceutska informatika je dio medicinske ili zdravstvene informatike sa veoma širokom oblasti izučavanja u domenu zdravlja ljudi i predstavlja kompromis između više povezanih sadržaja.

Radi toga farmaceutska informatika, kao dio interdisciplinarne zdravstvene informatike, postaje neizbježan dio u poboljšanju zdravstvene zaštite preko, za ovu oblast, relevantnih informacija i doprinose rješavanju problema pronalaženja, proizvodnje i distribucije informacija.

Na temelju podataka i informacija, farmaceut u svakom trenutku donosi odluke, a s tim u vezi i odgovarajuće akcije koje su u djelokrugu njegovog rada. Radi toga je informacija neophodan segment farmaceutske struke.

Uloga farmaceuta kao zdravstvenog radnika u timu sa ostalim zdravstvenim radnicima, neosporno, pokazuje da farmaceut treba sve više da se bavi pacijentom ne samo indirektno, preko lijeka, već i direktno putem razgovora s pacijentom, davanjem informacija o lijeku, utjecanjem na terapiju bilo modificiranjem ili čak mijenjanjem terapijskog tretmana koju predlaže ljekar kao i naknadnom brigom poslije izdavanja lijeka. Osim ovoga neophodno je znanje kako nači i procijeniti relevantne informacije, a što nameće novi pristup obrazovanja farmaceuta koje mora napredovati i usmjeriti se ka pacijentu ali bez odricanja od osnovnih naučnih principa. U budučnosti farmaceuti će se suočiti s novim problemima kao što su ekonomski pritisci (koji su već poćeli), kritičnijim potrošačima koji informacije dobivaju iz različitih izvora kao što je Internet i drugih medija.

Veliki utjecaj na razvoj farmaceutske informatike je primjena kompjutera sa razvijanjem terminalnih mreža gdje je globalna nauka postala svakom dostupna i bila osnova za pojavu zdravstvenih informacionih sistema. Povečanjem procesne moći kompjutera (obrade podataka) dovelo je do nezamislivo široke upotrebe u svim segmentima zdravstva.

 

Farmakoekonomika

Sve vlade na svijetu kao i osiguravajući zavodi počeli su shvatati kolika je vrijednost podataka pohranjenih kod farmaceuta o tome koliko bolesnici upotrebljavaju lijekove i za koja oboljenja, u isto vrijeme kada se nameću pritisci u vezi s troškovima a što bi trebala riješiti zajedno sa ljekarima, relativno nova oblast Farmakoekonomika.

Farmakoekonomika se definira kao opis i analiza troškova terapije lijekovima u sistemu zdravstvene zaštite i društvu. Ona ukazuje ljekarima, farmaceutima i drugim zdravstvenim radnicima i državnim institucijama kako donijeti racionalnu odluku i gdje podvući granicu između veličine troškova za društvo s jedne strane i brige za bolesnika s druge, odnosno kad je opravdano primijeniti znatno skuplji lijek sa samo malom prednošću u ispoljavanju djelovanja. Farmaceuti su daleko bolje osposobljeni za bavljenjem ekonomijom nego ljekari što pruža još jednu priliku farmaceutima. Tu se nameču dvije opcije: Učestvovanjem u prevenciji i programima za bolji kvalitet života i aktivnim doprinosom u optimalnom liječenju lijekovima.

 

Metodologija stručnog i naučno-istraživačkog rada / Metodologija stručnog i naučnog rada

Najbitniji zadatak naučno-istraživačkog rada je da proizvede novu naučno relevantnu informaciju.

Naučno-istraživački rad je empirijsko, kontrolisano, sistematsko i kritičko ispitivanje hipoteza o pretpostavljenim relacijama izmedu fenomena, procesa i sistema u prirodi, društvu i apstraktnim modelima.

Naučni metod se može definisati i kao korišćenje objektivnih, rigoroznih, sistematskih i kritičkih postupaka pomoću kojih ono što mislimo o stvarnom svetu, testiramo onim što vidimo, odnosno zapažamo preispitujući pri tom sve ono što vidimo u svetlu onoga što već znamo. Na ovom predmetu će studenti biti upoznati sa svim segmentima metodološkog pristupa sa posebnim osvrtom na metodologiju pisanja stručnih i naučnih radova.

 

Farmaceutska statistika

U današnje vrijeme statistika ima ogroman značaj. Postoji više razloga zbog kojih je važno, u uslovima automatske obrade podataka i uvođenja njihove kompjuterske obrade, upoznati osnovne temelje opšte statistike, njenih kategorija, definicija i metodologije istraživanja.

U savremenom životu često se susrećemo sa brojčanim podacima koji su prisutni u svim oblastima, u svim naukama, počev od farmacije, medicine, fizike, hemije, poljoprivrede, ekonomije te socijalnim, biološkim i ostalim naukama.

Obrada brojčanih podataka ima naučnu vrijednost jedino ako se vrši statističkim metodama jer statistika koristi strogo objektivne metode u svom radu.

Većina studenata farmacije, medicine i drugih srodnih fakulteta je malo ili nikako educirano (prije fakulteta) u naučnoj disciplini, koja se naziva “statistika”. Prethodno znanje iz srednje škole je na nivou upoznavanja sa nekim pojmovima iz statistike, dok je na dodiplomskoj nastavi, a posebno u postdiplomskom obrazovanju, učinjen progres u korištenju statistike pri evaluaciji podataka. Manji broj zdravstvenih radnika detaljno “razumije” ovu oblast, iako je ona neophodna svim stručnjacima i naučnicima u njihovom radu. Razlog tome je u neadekvatnom (prethodnom) obrazovanju iz srednje škole, nerazumijevanju statističkih pojmova, nerazumljivoj literaturi sa korištenjem komplikovanih matematičkih formulacija, kao i mišljenje da to nije potrebno i da će to neko drugi uraditi umjesto nas.

Statistika se definiše kao oblast matematike, koja se bavi analizom i prezentiranjemn podataka. Može se definisati i kao nauka koja se bavi sakupljanjem, analizom i intepretacijom podataka koji se odnose na skup individua. Kao takva, sastavni je dio svih naučnih disciplina, odakle i potreba da studenti farmacije budu upoznati sa osnovnim principima i osnovama njene primjene.

 

Uvod u farmaciju

Danas se od magistra farmacije očekuje da preuzmu odlučujuću ulogu u izradi, nabavci, distribuiranju inadzoru nad medicinskim proizvodima, te garanciju za željeni ishod liječenja. Iza ove definicije stručnosti rada magistara farmacije koju daje WHO i FIP (Internacionalna Farmaceutska Federacija, krije se potreba usvajanja čitavog niza naučnih i praktičnih znanja i vještina neophodnih za obavljanje različitih poslova i zadataka koji se mogu naći pred budućim magistrima farmacije.

Rad u apoteci zahtijeva temeljito poznavanje u prvom redu farmakologije (nauka o lijekovima), farmakognozije (nauka o ljekovitom bilju), farmaceutske tehnologije, toksikologije i poznavanja neželjenih efekata lijekova te njihovih mnogobrojnih interakcija, farmakoinformatike i socijalne farmacije.

Od magistara farmacije se očekuje da uspostavi vezu između pacijenata, ljekara i proizvođača lijekova, te da svojim znanjem doprinese pravilnom izboru terapije i njenom ispravnom administriranju. Uloga kliničkog farmaceuta je još složenija i podrazumijeva šire poznavanje različitih terapeutskih i dijagnostičkih metoda i postupaka.

Imajući ovo u vidu, osnovni cilj edukacije magistara farmacije na ovom predmetu bio je i ostao kvalitetno informisanje i strukovno osposobljavanje studenata, koji zasnivaju svoj rad na etičkim načelima, koji samostalno obavlja zahtjevan posao u apotekama, farmaceutskoj industriji, bolničkim apotekama, kliničko-biohemijskim laboratorijama, naučnim institucijama, edukacijskim institucijama, laboratorijama za kontrolu kvaliteta lijekova, državnim organima i drugdje. Diplomant Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu, po svojim sposobnostima mora biti u stanju obavljati iste poslove i radne zadatke kao i bilo koji njegov kolega sa razvijenih Evropskih Farmaceutskih fakulteta.

Pravilnikom o specijalizacijama magistara farmacije utvrđena je specijalizacija: Farmaceutska informatika i farmakoekonomika, kao temeljna u obrazovanju farmaceuta.

 

 

Rukovodilac katedre:Prof.dr. Edina Vranić, spec.

 

Zaposlenici:

Prof.dr. Edina Vranić, vanredni  profesor, spec. (Oblikovanje lijekova I i II, Industrijska farmacija I i II)

Doc.dr. Jasmina Hadžiabdić, spec., docent, (Oblikovanje lijekova I i II)

mr. sci. Alisa Elezović, viši asistent, (Oblikovanje lijekova I i II)

mr. sci. Ognjenka Rahić, viši asistent, (Oblikovanje lijekova I i II)

Daris Grizić, mr.ph., asistent

Istraživačka, a u skladu s tim i pedagoška djelatnost Katedre za Farmaceutsku tehnologiju, usmjerena je na razvoj i karakterizaciju savremenih oblika doziranja lijekova, kako sa trenutnim, tako i sa kontrolisanim oslobađanjem aktivne supstance. Glavna područja istraživanja obuhvataju:

– predformulacijska ispitivanja aktivnih supstanci (DSC, TGA, HSM, studije kompatibilnosti, reološka ispitivanja…)

– metode poboljšanja topivosti teško topivih supstanci (kompleksiranje, čvrste disperzije)

– formulacijske studije i formuliranje čvrstih oblika doziranja (tablete, pelete, kapsule)

– formulacijske studije i formuliranje oblika doziranja sa kontrolisanim i pulsirajućim oslobađanjem aktivne supstance

– formulacijske studije i formuliranje tečnih i polučvrstih farmaceutskih oblika (suspenzije, emulzije, mikroemulzije, mikroklizme, ljekoviti lakovi za nokte), i kozmetičkih preparata

– razvoj metoda za predformulacijska i formulacijska ispitivanja aktivnih i pomoćnih supstanci, poluproizvoda i gotovih proizvoda (ispitivanje permeacije kroz prirodne i vještačke membrane, metode određivanja oslobađanja aktivne supstance iz ljekovitog oblika)

– biofarmacija, biofarmaceutska karakterizacija lijekova

– in vitro ispitivanja čvrstih, polučvrstih i tečnih oblika doziranja

Istraživačka djelatnost Katedre za Farmaceutsku tehnologiju provodi se u saradnji sa drugim univerzitetima. U skladu sa materijalnim mogućnostima katedre studenti odabiru temu diplomskog rada u okviru naučne oblasti “Farmaceutska tehnologija“ Nastavnik i saradnici Katedre za Farmaceutsku tehnologiju sudjeluju u radu organa Farmaceutskog društva FBiH (Centar za kontinuiranu edukaciju).

Katedra za Farmaceutsku tehnologiju je zadužena za razvoj i izvođenje slijedećih predmeta u okviru naučne oblasti “Farmaceutska tehnologija“:

– Oblikovanje lijekova I

– Oblikovanje lijekova II

– Odabrana poglavlja iz oblikovanja lijekova – Kozmetologija

– Industrijska farmacija I

– Industrijska farmacija II

– Odabrana poglavlja iz industrijske farmacije – Stabilnost lijekova

 

Rukovodilac katedre: Prof. dr. Radivoj Jadrić, vanredni profesor

 

Obavezni predmeti:

Anatomija čovjeka, Fiziologija čovjeka I, Fiziologija čovjeka II, Histologija čovjeka, Medicinska mikrobiologija, Imunologija, Patološka fiziologija, Medicinska biohemija, Medicinska biologija sa genetikom.

 

Anatomija čovjeka

Spoljni saradnici

 

Fiziologija čovjeka I i Fiziologija čovjeka II

Spoljni saradnici

 

Histologija čovjeka

Spoljni saradnici

 

Medicinska mikrobiologija

Spoljni saradnici

 

Imunologija

Spoljni saradnici

 

Patološka fiziologija

Prof. dr. Besim Prnjavorac, vanredni profesor

 

Medicinska biohemija

Spoljni saradnici

 

Medicinska biologija sa genetikom

Spoljni saradnici

 

 

 

 

 

 

 

 

KATEDRA ZA KLINIČKU FARMACIJU

 

Rukovodioc Katedre za Kliničku farmaciju:

Prof. dr. Fahir Bečić, vanredni profesor, nastavnik na predmetima Farmakologija I i FarmakologijaII

 

Zaposlenici:

 

Doc. dr. Selma Škrbo, docent, nastavnik Kliničke farmacije i Farmakokinetike

Mr. sci. Nermina Žiga, mr.ph., viši asistent na predmetima Farmakologija I i Farmakologija II

 

Farmakokinetika

Farmakokinetika je jedan od najmlađih predmeta na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu. Na inicijativu profesora Irfana Zulića pokrenuta je školske 1997/98 godine.

Predmet farmakokinetika pretstavlja farmaceutsko viđenje izučavanja sudbine lijeka u organizmu, zato što procese kojima je podvrgnut lijek nakon primjene u organizmu kvantificira i matematički određuje. U okviru LADMER sistema pravi se veza s biofarmaceutskim karakteristikama formulacije i ljekovite supstance (L-iberation; oslobađanje), naročito sa topivošću. Procese koji dalje slijede (A-bsorption, D-istribution, M-etabolism, E-xcretion) farmakokinetika prati putem konstruisanja krivulja koncentracija nakon određivanja koncentracije lijeka u krvi ili nekoj drugoj tjelesnoj tečnosti. Klinički odgovor (R-espose) se dovodi u vezu s krvnim koncentracijama i kinetičkim svojstvima lijeka. Posebna pažnja posvećuje se potrebi familijariziranja studenata sa pojmom biološke raspoloživosti lijeka i biološke ekvivalentnosti generika. Metodska jedinka osim definicija  pojmova podrazumijeva i detaljan opis izvođenja ovih ispitivanja. Osim teorijske nastave predmet uključuje i praktičnu nastavu tj. Vježbe koje se uglavnom sastoje iz matematičkog tretmana koncentracija lijeka u krvi ili urinu.

Silabus predmeta je usavršen kroz Tempus project, koji je omogućio saradnju sa srodnom katedrom Farmaceutskog fakulteta u Barceloni.

Sa temom iz farmakokinetike su odbranjeni mnogobrojni diplomski radovi, tri magisterija I prijavljena je jedna tema doktorske disertacije.

Izborni predmet u okviru Farmakokinetike nosi naziv “Biofarmaceutska karakterizacija lijekova” i tiče se mogućnosti in vitro predviđanja in vivo performansi lijeka.

Nastavni plan i program (Bolonja) primjenjuje se od 2009./10. školske godina

  1. Farmakokinetika (VII semestar): obavezni predmet
  2. Odabrana poglavlja iz Farmakokinetike: Biofarmaceutska karakterizacija lijekova (VII semestar): izborni predmet

 

Farmakologija I i Farmakologija II

Ciljevi nastave iz predmeta “Farmakologija 1” i  “Farmakologija II” su upoznavanje sa:

  • Osnovama farmakodinamike i farmakokinetike
  • Osnovama toksikologije i štetnim djelovanjem lijekova
  • Osnovama kliničkog ispitivanja i monitoringa
  • Pravilima prometa, propisivanja i izdavanja lijekova, te racionalnom farmakoterapijom
  • Analgeticima
  • Lijekovima za liječenje infekcija i malignih bolesti

 

Ciljevi nastave obuhvataju davanje osnove potrebne za budući praktičan rad magistara farmacije, u smislu adekvatnog poznavanja specijalne farmakologije i osposobljavanja za pravilno propisivanje i kontrolu lijekova.

Na predmetu „Farmakologija II” student treba da usvoji osnovna znanja iz specijalne farmakologije. U cilju osposobljavanja studenata za budući rad kao magistara farmacije, studenti će se upoznati sa smjernicama liječenja i racionalnim farmakoterapijskim pristupom liječenju nekoliko najčešćih oboljenja, te osnovnim pravilima individualiziranja terapije i praćenja efekata primjenjenog lijeka. Studenti se osposobljavaju za traženje neovisnih informacija o mogućim pristupima liječenju određene bolesti.

Kroz nastavu iz izbornog predmeta „Odabrana poglavlja iz farmakologije” student će usvojiti slijedeća znanja: Farmakologija fiksnih kombinacija lijekova, Farmakologija visokovarijabilnih lijekova, Zakonska regulativa za visokovarijabilne lijekove.

Ciljevi izbornog predmeta „Terapija bola” su:

 

  • Razmotriti neuralne mehanizme odgovorne za različite vrste bola, kao i različite lijekove koji se koriste za njihovo ublažavanje;
  • Detaljno se upoznati sa opioidnim analgeticima
  • Razmotriti razne druge grupe lijekova, kao što su antidepresivi i antiepileptički lijekovi, čija je efikasnost protiv određenih tipova bola dokazana u kliničkim ispitivanjima.
  • Razmotriti i nove pristupe u farmakoterapiji bola

 

Oblasti istraživačkog rada nastavnika i saradnika su: farmakologija bola, bihejvioralna farmakologija i toksikologija, vaskularna farmakologija, neurohemija i metabolizam CNS-a.

Nastavni plan i program (Bolonja) primjenjuje se od 2009./10. školske godina

  1. Farmakologija I (V semestar): obavezni predmet
  2. Farmakologija II (VI semestar): obavezni predmet
  3. Odabrana poglavlja iz farmakologije (V semestar): izborni predmet
  4. Terapija bola (VI semestar): izborni predmet

Klinička farmacija

Farmaceut po svojem mjestu i ulozi na putu lijeka od propisivanja do primjene, zauzima mjesto zadnjeg stručnog nadzora, te je u obavezi i mogućnosti značajno uticati u smjeru racionalne i sigurne primjene lijekova. Klinička farmacija se definira kao zdravstvena specijalnost u okviru koje klinički farmaceut ostvaruje i promovira na naučnim principima zasnovanu terapiju u cilju racionalnog liječenja i terapijske njege bolesnika. Klinička farmacija pruža dodatna znanja i vještine farmaceutima u praksi javnih i bolničkih apoteka tj. ustanova gdje se propisuju i primjenjuju lijekovi, pomičući fokus stručnog interesa s klasičnih farmaceutskih znanja o kemizmu, sintezi i izradi lijekova prema bolesniku odnosno populaciji i njihovoj sigurnosti. Posebno se naglašava uloga farmaceuta kao dijela multidisciplinarnog tima koji čine ljekari kliničari, farmaceuti i medicinske sestre, te ističe nova uloga farmaceuta kao savjetnika svim članovima tima za zdravstvenu zaštitu i samim bolesnicima.

Veliki problem u sprovođenju farmakoterapije predstavlja varijabilnost terapijskog odgovora na uobičajene doze lijekova, a koja je uslovljena brojnim faktorima poput rase, spola, dobi, tjelesne mase, vrste i stepena uznapredovanja bolesti, genetičkih karakteristika bolesnika, drugih lijekova primijenjenih istovremeno itd. S tim u vezi, na predmetu Klinička farmacija obrađuju se tematske jedinice koje se odnose na:

  • identifikaciju i kategorizaciju problema u terapiji i značaj za racionalnu farmakoterapiju
  • izradu terapijskog plana i praćenje farmakoterapije u cilju procjene uspješnosti
  • interakcije i neželjene efekte lijekova
  • specifičnosti primjene lijekova u posebnim grupama pacijenata
  • kliničke aspekte i terapijski pristup oboljenjima pojedinih organskih sistema

 

Nastavni plan i program (Bolonja) primjenjuje se od 2009./10. školske godina

  1. Klinička farmacija (IX semestar): obavezni predmet
  2. Odabrana poglavlja iz kliničke farmacije: Optimizacija terapije u kliničkoj praksi (IX semestar): izborni predmet

 

Osoblje
Profesori i saradnici na farmaceutskom fakultetu univerziteta sarajevo.
Anketa
Anketa kvalitete skolovanja.
Pravilnik Fakulteta
Pravilnik na farmaceutskom fakultetu univerziteta sarajevo.
Cjenovnici
Godisnja skolarina, ko ima prednost i diplomski radovi..