Historijat: Katedra za farmakognoziju je osnovana 1975. godine i predstavlja jednu od najstarijih katedri na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Predmeti koji čine ovu Katedru su dio naučne discipline koja se izučava u visokoškolskim institucijama širom svijeta u kojima se stiću farmaceutska znanja i vještine već više od dva vijeka. Na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu ovu oblast su predavali i vodili eminentni profesori kao što su akademik prof. dr. Jela Grujić-Vasić, prof. dr. Danica Kuštrak, prof. dr. Momčilo Gorunović te prof. dr. Elvira Kovač-Bešović, a u procesu nastave učestvovao je veliki broj asistenata i saradnika.
Farmakognozija: Obuhvata naučno izučavanje spojeva prisutnih u biljkama, životinjama i mikrobima, s kopna i mora, a od nedavno uključuje fitoterapiju i dodatke prehrani. Veliki broj biljnih vrsta predstavlja neiscrpan izvor za naučno istraživanje, a rezultati koji proističu iz takvih istraživanja povećavaju mogućnost sigurnije upotrebe biljnih pripravaka u globalnoj zdravstvenoj zaštiti.
Edukacija: Programi koji se izvode na Katedri u sklopu obaveznih predmeta kao i izbornih predmeta uključuju kvalitetno osmišljene programe iz navedenih oblasti, za studente integrisanog i trećeg ciklusa studija. Katedra predstavlja naučnu bazu za izvođenje teoretskog i praktičnog dijela specijalizacije iz oblastifFarmakognozije u sklopu saradnje sa Ministarstvom zdravstva FBiH.
U sklopu programa cjeloživotnog učenja na Katedri je organizovana Škola aplikativne fitoterapije, namjenjena laureatima biomedicinskih disciplina, i ima za cilj da odgovori na sve veće zahtjeve od strane magistara farmacije, ljekara i drugih zainteresovanih koji rade u sektoru proizvodnje i primjene prirodnih produkata, kao i na potrebe stalne edukacije predviđene zakonom za ove profesije.
Istraživački rad: Metaboliti iz prirodnih izvora kroz filogenetsko stablo uvijek su igrali važnu ulogu u farmaciji, fiziologiji, biohemiji, farmakologiji, otkrivanju novih lijekova i medicini. Njihova separacija, hemijska analiza i farmakološka/biološka procjena ključni su elementi savremene farmakognozije i to je čini visoko interdisciplinarnim područjem istraživanja.
Dobivanje holističkog uvida u nevjerovatnu složenost ukupnog resursa metabolita biosintetiziranih u bilo kojem pojedinačnom organizmu zahtijeva ispitivanje novih ljekovitih prirodnih sirovina kao i razvoj inovativne (bio)analitičke metodologije. Rješavanje analitičkih zagonetki i dalje predstavlja izazov za one metabolite koji se danas klasificiraju kao "male molekule" ili označeni kao "sekundarni metaboliti". Ovi organski spojevi otvaraju vrata za nevjerovatno veliki i vrlo važan dio hemijskog prostora prirode. Dizajn inovativne tehnologije odvajanja i spektroskopskih metoda za strukturnu analizu i određivanje čistoće i rezidualne složenosti, u kombinaciji s kvalitativnom i kvantitativnom analizom bioaktivnih principa i njihovom dubinskom biološkom procjenom, važni su aspekti istraživanja sekundarnih metabolita. Ovakav pristup omogućava unaprijeđenje interdisciplinarnih istraživačkih projekata i stvaranja novih spoznaja o biomedicinskoj važnosti koja može uticati na sadašnju praksu i buduće paradigme savremenih istraživanja u farmaciji i medicini.
 |
 |
 |
 |
 |
|
Prof. dr Haris Nikšićć |
Prof. dr Kemal Durić |
Irma Gušić, mr. ph. |
Emina Korić, mr. ph. |
Vedad Hodo, |