Naučni interes uposlenika Katedre se kreće u više pravaca:

• usavršavanje analitičko-hemijskih metoda za mjerenje antioksidativnog kapaciteta tkiva i tjelesnih tekućina (ORAC i druge spektrofluorimetrijske i fotometrijske metode)
• slobodni radikali i njihova uloga u neurodegeneraciji, posebno u Parkinsonovoj i Alzheimerovoj bolesti
• prirodni antioksidansi, polifenoli, flavonoidi, antocijanidini i antocijanidinski glikozidi
• odnos strukture i antioksidativnog djelovanja čistih organskih molekula i biomolekula
• eksperimentalni modeli Alzheimerove bolesti, dijabetes mellitusa i cerebralnih bolesti, aloksan i streptozotocin model
• analitika anorganskih i organskih polutanata  u  zemljištu i procjene zdravstvenog rizika
• analitika slobodnih masnih kiselina – struktura u zdravlju i bolesti te razvoj specifičnih i osjetljivih metoda za identifikaciju masnih kiselina i njihovih metaboličkih derivata
• istraživanje mehanizma i signalnih puteva masnih kiselina uključenih u regulaciju ekspresije i aktivnosti određenih gena u tip 2 dijabetes mellitusu i u drugim bolestima; buduća istraživanja fokusirana su na masne kiseline i slobodne masne kiseline u metabolomskim, a posebno lipidomskim istraživanjima
• sinteza i strukturna karakterizacija novih acikličkih nukleozida i njihova biološka aktivnost
• elektrohemijska karakterizacija rutenijevih kompleksnih spojeva i razvoj novih senzora za određene analite upotrebom rutenijevih kompleksa kao medijatora.

Katedra za prirodno-matematičke predmete u farmaciji Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu formirana je 2002. godine, nakon objedinjavanja nastavnih predmeta iz oblasti prirodnih nauka, a koji se izučavaju na Farmaceutskom fakultetu. Nastavnici i saradnici Katedre realizuju teoretsku i praktičnu nastavu na I, II i III godini integrisanog studija  Farmaceutskog fakulteta iz sljedećih predmeta: Opća hemija, Analitička hemija I, Analitička hemija II, Odabrana poglavlja iz analitičke hemije – Bioanalitička hemija, Anorganska hemija, Organska hemija I, Organska hemija II, Odabrana poglavlja iz organske hemije – Mehanizmi sinteze biološki aktivnih spojeva, Fizikalna hemija I, Fizikalna hemija II, Fizika, Matematika, Fiziologija biljaka i Sistematika i biogeografija biljaka.  
Istraživanja u koja su uključeni članovi Katedre izvode se u okviru projekata finansiranih od strane Ministarstva za obrazovanje i nauku Kantona Sarajevo i Federalnog Ministarstva obrazovanja i nauke BiH.

Prof. dr Šaćira Mandal	Prof. dr Aida Šapčanin	Prof. dr Hurija Džudžević-Čančar	Prof. dr Mirsada Salihović	Prof. dr Mirha Pazalja	Doc.dr. Alema Dedić-Mahmutović

Doc. dr. Emina Ramić	Doc. dr. Amra Alispahić	Selma Korać, MA fizičke hemije	Mediha Čubro	Mubera Pehlivanović

Farmakokinetika​

Farmakokinetika je jedan od najmlađih predmeta na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Na inicijativu profesora Irfana Zulića pokrenut je školske 1997/1998. godine.​

Predmet Farmakokinetika predstavlja farmaceutsko viđenje izučavanja sudbine lijeka u organizmu, zato što procese kojima je podvrgnut lijek nakon primjene u organizmu kvantificira i matematički određuje. U okviru LADMER sistema pravi se veza s biofarmaceutskim karakteristikama formulacije i ljekovite supstance (L-iberation; oslobađanje), naročito sa topivošću. Procese koji dalje slijede (A-bsorption, D-istribution, M-etabolism, E-xcretion) farmakokinetika prati putem konstruisanja koncentracionih krivih nakon određivanja koncentracije lijeka u krvi ili nekoj drugoj tjelesnoj tečnosti. Klinički odgovor (R-esponse) se dovodi u vezu s krvnim koncentracijama i kinetičkim svojstvima lijeka. Posebna pažnja posvećuje se potrebi familijariziranja studenata sa pojmom biološke raspoloživosti lijeka i biološke ekvivalentnosti generika. Ova metodska jedinka, osim definicija pojmova, podrazumijeva i detaljan opis izvođenja ovih ispitivanja. Osim teorijske nastave, predmet uključuje i praktičnu nastavu tj. vježbe koje se uglavnom sastoje iz matematičkog tretmana koncentracija lijeka u krvi ili urinu.

​Silabus predmeta je usavršen kroz Tempus project, koji je omogućio saradnju sa srodnom katedrom Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Barseloni. Sa temom iz Farmakokinetike su odbranjeni mnogobrojni diplomski, magistarski i završni radovi, te prijavljene teme doktorske disertacije. Izborni predmet u okviru Farmakokinetike nosi naziv “Biofarmaceutska karakterizacija lijekova” i tiče se mogućnosti in vitro predviđanja in vivo performansi lijeka.

​Nastavni plan i program (Bolonja) primjenjuje se od školske 2009/2010. godine.

Farmakokinetika (VII semestar): obavezni predmet
Odabrana poglavlja iz Farmakokinetike: Biofarmaceutska karakterizacija lijekova (VII semestar): izborni predmet

 Farmakologija I i Farmakologija II

​Ciljevi nastave iz predmeta Farmakologija I i  Farmakologija II su upoznavanje sa:

• Osnovama farmakodinamike i farmakokinetike
• Osnovama toksikologije i štetnim djelovanjem lijekova
• Osnovama kliničkog ispitivanja i monitoringa
• Pravilima prometa, propisivanja i izdavanja lijekova, te racionalnom farmakoterapijom
• Analgeticima
• Lijekovima za liječenje infekcija i malignih bolesti.
   

Ciljevi nastave obuhvataju davanje osnove potrebne za budući praktičan rad magistara farmacije, u smislu adekvatnog poznavanja specijalne farmakologije i osposobljavanja za pravilno propisivanje i kontrolu lijekova.

​Na predmetu Farmakologija II student treba da usvoji osnovna znanja iz specijalne farmakologije. U cilju osposobljavanja studenata za budući rad kao magistara farmacije, studenti će se upoznati sa smjernicama liječenja i racionalnim farmakoterapijskim pristupom liječenju nekoliko najčešćih oboljenja, te osnovnim pravilima individualiziranja terapije i praćenja efekata primjenjenog lijeka. Studenti se osposobljavaju za traženje neovisnih informacija o mogućim pristupima liječenju određene bolesti.

​Kroz nastavu iz izbornog predmeta Odabrana poglavlja iz farmakologije student će usvojiti slijedeća znanja: Farmakologija fiksnih kombinacija lijekova, Farmakologija visokovarijabilnih lijekova, Zakonska regulativa za visokovarijabilne lijekove.

Ciljevi izbornog predmeta Terapija bola su:

• Razmotriti neuralne mehanizme odgovorne za različite vrste bola, kao i različite lijekove koji se koriste za njihovo ublažavanje;
• Detaljno se upoznati sa opioidnim analgeticima
• Razmotriti razne druge grupe lijekova, kao što su antidepresivi i antiepileptički lijekovi, čija je efikasnost protiv određenih tipova bola dokazana u kliničkim ispitivanjima
• Razmotriti i nove pristupe u farmakoterapiji bola.
   

Oblasti istraživačkog rada nastavnika i saradnika su: farmakologija bola, bihejvioralna farmakologija i toksikologija, vaskularna farmakologija, neurohemija i metabolizam centralnog nervnog sistema.

​Nastavni plan i program (Bolonja) primjenjuje se od školske 2009/2010. godine.

• Farmakologija I (V semestar): obavezni predmet
• Farmakologija II (VI semestar): obavezni predmet
• Odabrana poglavlja iz farmakologije (V semestar): izborni predmet
• Terapija bola (VI semestar): izborni predmet

Klinička farmacija

Farmaceut po svom mjestu i ulozi na putu lijeka od propisivanja do primjene zauzima mjesto zadnjeg stručnog nadzora, te je u obavezi i mogućnosti značajno uticati u smjeru racionalne i sigurne primjene lijekova. Klinička farmacija se definiše kao zdravstvena specijalnost u okviru koje klinički farmaceut ostvaruje i promoviše na naučnim principima zasnovanu terapiju u cilju racionalnog liječenja i terapijske njege bolesnika. Klinička farmacija pruža dodatna znanja i vještine farmaceutima u praksi javnih i bolničkih apoteka, tj. ustanova gdje se propisuju i primjenjuju lijekovi, pomičući fokus stručnog interesa s klasičnih farmaceutskih znanja o hemizmu, sintezi i izradi lijekova prema bolesniku odnosno populaciji i njihovoj sigurnosti. Posebno se naglašava uloga farmaceuta kao dijela multidisciplinarnog tima koji čine ljekari kliničari, farmaceuti i medicinske sestre, te ističe nova uloga farmaceuta kao savjetnika svim članovima tima za zdravstvenu zaštitu i samim bolesnicima.

​Veliki problem u sprovođenju farmakoterapije predstavlja varijabilnost terapijskog odgovora na uobičajene doze lijekova, a koja je uslovljena brojnim faktorima poput rase, spola, dobi, tjelesne mase, vrste i stepena uznapredovanja bolesti, genetičkih karakteristika bolesnika, drugih lijekova primijenjenih istovremeno itd. S tim u vezi, na predmetu Klinička farmacija obrađuju se tematske jedinice koje se odnose na:

• identifikaciju i kategorizaciju problema u terapiji i značaj za racionalnu farmakoterapiju
• izradu terapijskog plana i praćenje farmakoterapije u cilju procjene uspješnosti
• interakcije i neželjene efekte lijekova
• specifičnosti primjene lijekova u posebnim grupama pacijenata
• kliničke aspekte i terapijski pristup oboljenjima pojedinih organskih sistema.
   

Nastavni plan i program (Bolonja) primjenjuje se od školske 2009/2010. godine.

• Klinička farmacija (IX semestar): obavezni predmet
• Odabrana poglavlja iz kliničke farmacije: Optimizacija terapije u kliničkoj praksi (IX semestar): izborni predmet

Prof. dr Nermina Žiga Smajić	Prof. dr Fahir Bečić	Prof. dr Selma Škrbo	Doc. dr Belma Pehlivanović	Dina Lagumdžija, mr. ph.	Naida Omerović Ćorović, mr. ph.

Historijat: Katedra za farmakognoziju je osnovana 1975. godine i predstavlja jednu od najstarijih katedri na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Predmeti koji čine ovu Katedru su dio naučne discipline koja se izučava u visokoškolskim institucijama širom svijeta u kojima se stiću farmaceutska znanja i vještine već više od dva vijeka. Na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu ovu oblast su predavali i vodili eminentni profesori kao što su akademik prof. dr. Jela Grujić-Vasić, prof. dr. Danica Kuštrak, prof. dr. Momčilo Gorunović te prof. dr. Elvira Kovač-Bešović, a u procesu nastave učestvovao je veliki broj asistenata i saradnika.​

Farmakognozija: Obuhvata naučno izučavanje spojeva prisutnih u biljkama, životinjama i mikrobima, s kopna i mora, a od nedavno uključuje fitoterapiju i dodatke prehrani. Veliki broj biljnih vrsta predstavlja neiscrpan izvor za naučno istraživanje, a rezultati koji proističu iz takvih istraživanja povećavaju mogućnost sigurnije upotrebe biljnih pripravaka u globalnoj zdravstvenoj zaštiti.​

Edukacija: Programi koji se izvode na Katedri u sklopu obaveznih predmeta kao i izbornih predmeta uključuju kvalitetno osmišljene programe iz navedenih oblasti, za studente integrisanog i trećeg ciklusa studija. Katedra predstavlja naučnu bazu za izvođenje teoretskog i praktičnog dijela specijalizacije iz oblastifFarmakognozije u sklopu saradnje sa Ministarstvom zdravstva FBiH.

​U sklopu programa cjeloživotnog učenja na Katedri je organizovana Škola aplikativne fitoterapije, namjenjena laureatima biomedicinskih disciplina, i ima za cilj da odgovori na sve veće zahtjeve od strane magistara farmacije, ljekara i drugih zainteresovanih koji rade u sektoru proizvodnje i primjene prirodnih produkata, kao i na potrebe stalne edukacije predviđene zakonom za ove profesije.

Istraživački rad: Metaboliti iz prirodnih izvora kroz filogenetsko stablo uvijek su igrali važnu ulogu u farmaciji, fiziologiji, biohemiji, farmakologiji, otkrivanju novih lijekova i medicini. Njihova separacija, hemijska analiza i farmakološka/biološka procjena ključni su elementi savremene farmakognozije i to je čini visoko interdisciplinarnim područjem istraživanja.

​Dobivanje holističkog uvida u nevjerovatnu složenost ukupnog resursa metabolita biosintetiziranih u bilo kojem pojedinačnom organizmu zahtijeva ispitivanje novih ljekovitih prirodnih sirovina kao i razvoj inovativne (bio)analitičke metodologije. Rješavanje analitičkih zagonetki i dalje predstavlja izazov za one metabolite koji se danas klasificiraju kao "male molekule" ili označeni kao "sekundarni metaboliti". Ovi organski spojevi otvaraju vrata za nevjerovatno veliki i vrlo važan dio hemijskog prostora prirode. Dizajn inovativne tehnologije odvajanja i spektroskopskih metoda za strukturnu analizu i određivanje čistoće i rezidualne složenosti, u kombinaciji s kvalitativnom i kvantitativnom analizom bioaktivnih principa i njihovom dubinskom biološkom procjenom, važni su aspekti istraživanja sekundarnih metabolita. Ovakav pristup omogućava unaprijeđenje interdisciplinarnih istraživačkih projekata i stvaranja novih spoznaja o biomedicinskoj važnosti koja može uticati na sadašnju praksu i buduće paradigme savremenih istraživanja u farmaciji i medicini.

Prof. dr Haris Nikšićć	Prof. dr Kemal Durić	Irma Gušić, mr. ph.	Emina Korić, mr. ph.	Vedad Hodo, farmaceutski tehničar

Katedra za farmaceutsku tehnologiju na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu je zadužena za razvoj i izvođenje sljedećih predmeta u okviru naučne oblasti “Farmaceutska tehnologija“: Oblikovanje lijekova I, Oblikovanje lijekova II, Odabrana poglavlja iz oblikovanja lijekova – Kozmetologija, Odabrana poglavlja iz oblikovanja lijekova - Certifikacijski standardi u apoteci, Industrijska farmacija I, Industrijska farmacija II, Odabrana poglavlja iz industrijske farmacije – Stabilnost lijekova.

Istraživačka, a u skladu s tim i pedagoška djelatnost Katedre za farmaceutsku tehnologiju, usmjerena je na razvoj i karakterizaciju savremenih oblika doziranja lijekova, kako sa trenutnim, tako i sa kontroliranim oslobađanjem aktivne supstance. Glavna područja istraživanja obuhvataju:

• predformulacijska ispitivanja aktivnih supstanci (DSC, TGA, HSM, studije kompatibilnosti, reološka ispitivanja)
• metode poboljšanja topivosti teško topivih supstanci (kompleksiranje, čvrste disperzije)
• formulacijske studije i formulisanje čvrstih oblika doziranja (tablete, pelete, kapsule)
• formulacijske studije i formulisanje oblika doziranja sa kontrolisanim i pulsirajućim oslobađanjem aktivne supstance
• formulacijske studije i formulisanje tečnih i polučvrstih farmaceutskih oblika (suspenzije, emulzije, mikroemulzije, mikroklizme, ljekoviti lakovi za nokte) i kozmetičkih preparata
• razvoj metoda za predformulacijska i formulacijska ispitivanja aktivnih i pomoćnih supstanci, poluproizvoda i gotovih proizvoda (ispitivanje permeacije kroz prirodne i vještačke membrane, metode određivanja oslobađanja aktivne supstance iz ljekovitog oblika)
• in vitro ispitivanja čvrstih, polučvrstih i tečnih oblika doziranja
• nanostrukturirane materijale.

Pored aktivnosti u obrazovanju, Katedra za farmaceutsku tehnologiju se bavi naučnim, zdravstvenim i profesionalnim aktivnostima. Katedra organizuje specijalističke studije iz farmaceutske tehnologije, koju zahtijeva sistem zdravstvene zaštite.

​Katedra teži inovativnom obrazovanju i pripremi farmaceuta za buduću praksu, a sve to kroz nastavu zasnovanu na istraživanju, inovacijama i akademskoj izvrsnosti. Doktorske studije uključuju kurseve koji studentima pružaju najsavremenije sadržaje i mogućnost za poboljšanje postojećih znanja stečenih u oblasti farmaceutske tehnologije. Naučnoistraživački rad nastavnog osoblja ide kroz osnovna, primjenjena i razvojna istraživanja.

​Katedra sarađuje sa brojnim Institutima/Katedrama za farmaceutsku tehnologiju u Evropi. Kroz svoje nastavne i naučne aktivnosti, želi educirati kompetentne, sposobne, kreativne i međunarodno prepoznatljive stručnjake, kako bi mogli svoje stečeno znanje kvalitetno primijeniti u praksi.

Prof. dr Ognjenka Rahić	Prof. dr Alisa Elezović	Prof. dr Edina Vranić	Prof. dr Jasmina Hadžiabdić	Lamija Hindija, mr. ph.	Merima Sirbubalo, mr. ph.	Amina Tucak-Smajić, mr. ph.